Sv. 2 · 2018
Europska · Poredbeni članak
Standardizacija i jezična kritika u europskoj perspektivi
Članak promatra iz komparativne perspektive procese standardizacije njemačkog, engleskog, francuskog, talijanskog i hrvatskog jezika. Pritom se posvećujemo aspektima dijakronije koji se odnose na razvoj norme pisanog i govornog jezika, ali ne zapostavljamo ni sinkronijsku perspektivu koja obuhvaća policentrične normativne tendencije kao ni pravopisna pitanja. Iz obje se perspektive osobita pažnja posvećuje relevantnim slučajevima kodifikacije standarda.
Cjeloviti tekst na heiUP-u ↗ doi:10.17885/heiup.heso.2018.0.23860
Citiraj
Felder, Ekkehard / Manca, Elisa / Weiland, Verena / Petrak, Iva (2018): Standardizacija i jezična kritika u europskoj perspektivi. In: Handbuch Europäische Sprachkritik Online (HESO), sv. 2. DOI: 10.17885/heiup.heso.2018.0.23860
Članci o pojedinim jezicima
Sv. 2 · 2018
Pojedini jezici · Njemački
Standardizacija i jezična kritika u njemačkom jeziku
Cjeloviti tekst na heiUP-u ↗ doi:10.17885/heiup.heso.2018.0.23865
Sažetak
Koncept standardizacije najčešće susrećemo u radovima iz područja povijesne i varijacijske lingvistike odnosno sociolingvistike. U germanističkoj jezičnoj kritici uloga standardizacije dosad nije pobliže objašnjena, no valja spomenuti da se aspekti standardizacije u germanistici često koriste u svrhu objašnjavanja jezično-kritičkih pitanja te kao kriteriji procjene. Članak prikazuje oblike jezičnog rasuđivanja koji se kao regulativni momenti koriste u svrhu prilagođavanja usmenih i jezičnih formi standardu. S jedne strane navode se instance (poput crkve, plemstva, građanstva, akademika, jezičnih društava, tekstova ili retoričko-stilističkih načela) koje se u procesu standardizacije često koriste kao orijentir, dok se s druge strane navode područja (poput leksika, sintakse) koja bi trebalo standardizirati. Osim povijesne perspektive, članak donosi i pregled suvremenih pitanja standardizacije koja stoje u uskom međuodnosu s jezičnom kritikom.
Citiraj
Felder, Ekkehard / Jacob, Katharina / Petrak, Iva (2018): Standardizacija i jezična kritika u njemačkom jeziku. In: Handbuch Europäische Sprachkritik Online (HESO), sv. 2. DOI: 10.17885/heiup.heso.2018.0.23865
Sv. 2 · 2018
Pojedini jezici · Engleski
Standardizacija i jezična kritika u engleskom jeziku
Cjeloviti tekst (njemački) ↗ Verzija na engleskom ↗ doi:10.17885/heiup.heso.2018.0.23866
Sažetak
Sažetak i članak dostupni su samo na njemačkom i engleskom jeziku.
Citiraj
Busse, Beatrix / Möhlig-Falke, Ruth / Vit, Bryan (2018): Standardizacija i jezična kritika u engleskom jeziku. In: Handbuch Europäische Sprachkritik Online (HESO), sv. 2. DOI: 10.17885/heiup.heso.2018.0.23866
Sv. 2 · 2018
Pojedini jezici · Francuski
Standardizacija i jezična kritika u francuskom jeziku
Cjeloviti tekst (njemački) ↗ Verzija na francuskom ↗ doi:10.17885/heiup.heso.2018.0.23868
Sažetak
Sažetak i članak dostupni su samo na njemačkom i francuskom jeziku.
Citiraj
Große, Sybille (2018): Standardizacija i jezična kritika u francuskom jeziku. In: Handbuch Europäische Sprachkritik Online (HESO), sv. 2. DOI: 10.17885/heiup.heso.2018.0.23868
Sv. 2 · 2018
Pojedini jezici · Talijanski
Standardizacija i jezična kritika u talijanskom jeziku
Cjeloviti tekst (njemački) ↗ Verzija na talijanskom ↗ doi:10.17885/heiup.heso.2018.0.23870
Sažetak
Sažetak i članak dostupni su samo na njemačkom i talijanskom jeziku.
Citiraj
Manca, Elisa / Radtke, Edgar (2018): Standardizacija i jezična kritika u talijanskom jeziku. In: Handbuch Europäische Sprachkritik Online (HESO), sv. 2. DOI: 10.17885/heiup.heso.2018.0.23870
Sv. 2 · 2018
Pojedini jezici · Hrvatski
Standardizacija i jezična kritika u hrvatskom jeziku
Cjeloviti tekst na heiUP-u ↗ doi:10.17885/heiup.heso.2018.0.23873
Sažetak
Razvoj hrvatskog književnog jezika obilježen je dugom poviješću i kontinuiranom jezičnom tradicijom koja svoje početke bilježi već u 11. stoljeću. Ideja hrvatske nacionalne svijesti i osjećaj nacionalne pripadnosti postaju još od toga vremena glavna pokretačka sila u razvoju hrvatskog jezika i njegove standardizacije. Uzimajući u obzir takvu povijesno- -političku pozadinu, procesi normiranja i standardizacije hrvatskog jezika sa sobom uvijek nose jednu ideološku, političku i simboličnu dimenziju te stoje u uskom međuodnosu s jezičnom kritikom, promišljanjem o jeziku i jezičnim purizmom. Tako se stvara tipična dinamika otvorenog rasuđivanja o jeziku u Hrvatskoj: jezičnokritičke rasprave bave se uspostavom jezične norme, pri čemu se oblici koji odstupaju od norme kritiziraju i istovremeno označavaju kao manje „hrvatski“. Na taj način stvara se u hrvatskom jeziku međuodnos između pokušaja standardizacije jezika i socijalnih i političkih promjena.
Citiraj
Gvozdanović, Jadranka / Petrak, Iva / Petrak, Iva / Gvozdanović, Jadranka (2018): Standardizacija i jezična kritika u hrvatskom jeziku. In: Handbuch Europäische Sprachkritik Online (HESO), sv. 2. DOI: 10.17885/heiup.heso.2018.0.23873
