Jezični purizam i jezična kritika

Jezični purizam je oblik jezične kritike koja za svoj najviši cilj ima održavanje ‘čistoće‘ vlastitog jezika. To prije svega podrazumijeva uklanjanje utjecaja stranih jezika, u prvom redu na području leksika. Osim toga, puristička nastojanja uključuju i pokušaje izgradnje standarda te razvoj „visokog“ odnosno nacionalnog jezika. Jezični purizam može biti individualan ili institucionalan. Prvi institucionalni pokušaji održavanja čistoće njemačkog jezika sežu u 17. stoljeće. Puristička težnje usmjeravale su se kroz povijest na različite aspekte jezika i jezične uporabe, no ono što je u pravilu zajedničko svim purističkim težnjama je da u društvenom kontekstu one uvijek idu ruku pod ruku s jačanjem nacionalne svijesti. Unatoč institucionalnim nastojanjima, te za razliku od purizma u drugim jezicima, njemački jezični purizam nije oblik jezične politike te kao takav nije ni državno upravljan.

Sažetak i članak dostupni su samo na njemačkom i engleskom jeziku.

Sažetak i članak dostupni su samo na njemačkom i francuskom jeziku.

Sažetak i članak dostupni su samo na njemačkom i talijanskom jeziku.

Osnovna karakteristika hrvatskog jezičnog purizma je njegova uska povezanost s hrvatskim osjećajem nacionalne pripadnosti i nacionalne svijesti koje su pak uvijek u međuodnosu s političkom, kulturološkom i društvenom situacijom. Izbacivanjem stranih riječi iz hrvatskog jezika, koje su se onda prevodile na hrvatski ili zamjenjivale već postojećim rije čima, nastojalo se tako očuvati jezični i nacionalni integritet. Ovisno o političkoj situaciji jezični se purizam usmjeravao protiv elemenata iz različitih jezika (prvenstveno talijanskog u 16. i 17. stoljeću, turskog u 18. stoljeću, njemačkog, talijanskog i mađarskog u 19. stoljeću, srpskog u 20. i engleskog u 21. stoljeću). Budući da je purizam u hrvatskom jeziku često povezan s desnim političkim ideologijama te mu se pripisuje pretjerani nacionalizam, isti se često kritizira pa se tako suvremene jezičnokritičke rasprave uglavnom kreću unutar napetog međuodnosa između dvaju polova: purizma i apurizma.