Jezične institucije i jezična kritika

Osim Vijeća za njemački pravopis (Rat für deutsche Rechtschreibung) za njemački jezik ne postoji ni jedna druga institucija koja bi na državnoj razini pratila normiranje i standardizaciju nacionalnog jezika. Polazeći od toga, u članku se predstavljaju različite nedržavne institucije za njemački jezik. Iako su se za uzor uvijek uzimale jezične akademije susjednih zemalja, na njemačkom su se govornom području razvila prvenstveno ona jezična društva i udruženja koja su pridonosila kultivaciji jezika.

Sažetak i članak dostupni su samo na njemačkom i engleskom jeziku.

Sažetak i članak dostupni su samo na njemačkom i francuskom jeziku.

Sažetak i članak dostupni su samo na njemačkom i talijanskom jeziku.

Na hrvatskom se prostoru jezične institucije javljaju pod talijanskim utjecajem već u 16. stoljeću. Uz akademije, nezaobilazne su i Crkva i država kao važni sudionici standardizacije hrvatskoga jezika. Crkva će imati glavnu riječ na početku standardizacije, dok će se država u proces uključiti u drugoj polovici 18. stoljeća i postupno preuzimati glavnu ulogu. Utjecaj države posebno će ojačati u 19. stoljeću osnivanjem znanstvenih i kulturnih ustanova poput Matice hrvatske te Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pored uvođenja hrvatskog jezika u škole i javni život. Tim će se dvjema institucijama u 20. stoljeću pridružiti i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, danas središnja nacionalna znanstvena ustanova za istraživanje hrvatskoga jezika i općega jezikoslovlja, te Leksikografski zavod Miroslav Krleža s glavnom zadaćom sustavnoga izdavanja rječnika i enciklopedija. U radu će se dati pregled jezičnih institucija na hrvatskom prostoru i njihov rad u kontekstu jezične kritike.